Vladajuća stranka u Turskoj porekla islamizam na sudu

04/07/2008

Vladajuća AKP izjavila je pred ustavnim sudom da nema nikakvog skrivenog dnevnog reda da u zemlju uvede islamističku vlast. Očekuje se da će najviši sud Turske izreći svoju presudu u vezi s tom strankom pod udarom za četiri do pet sedmica.

Ayhan Simsek za Southeast European Times -- 04/07/08

Zamjenik premijera Cemil Cicek saopćio je pred ustavnim sudom u četvrtak (3. jula) da je većina tvrdnji iznesenih u optužnici zasnovano na pogrešnim informacijama ili medijskim izvještajima. [Getty Images]

Vladajuća turska Partija pravde i razvoja (AKP) se u četvrtak (3. jula) na ustavnom sudu branila od optužbi da ostvaruje skriveni dnevni red u cilju uvođenja islamističke vlasti u tu sekularnu zemlju.

Zamjenik premijera Cemil Cicek i visoki zamjenik Bekir Bozdag saopćio je najvišem sudu u zemlji, na zasjedanju dugom šest i po sati, da je glavni cilj te stranke daljnja demokratizacija zemlje, u odnosu na vjeru i vrijednosti naroda, a ne u smislu zagovaranja islamizacije.

U utorak, glavni tužilac Abdurrahman Yalcinkaya saopćio je pred sudom da je AKP postala "fokalna tačka" aktivnosti usmjerenih na uništavanje sekularnog karaktera države. On je moguću islamističku vlast opisao kao "jasnu i prisutnu" opasnost po Tursku.

Yalcinkaya je zatražio da se ta stranka zatvori i da se grupi od 71 njenih vodećih ličnosti -- među kojima je i premijer Tayyip Erdogan -- zabrani bavljenje politikom na pet godina. u optužnici, glavni tužilac naveo je različita saopćenja i politike AKP-a, za koje on tvrdi da predstavljaju dio šireg plana da se uništi sekularni sistem i uvede islamistička vlast.

Među onima koje je on naglasio su popunjavanje stotina državnih funkcija islamistima, zabrana prodaje alkohola u restoranima koje vode organi AKP, pokušaji proširenja kurseva Kur'ana i konačno, sporni potez kojim je ženama dozvoljeno nošenje hidžaba na univerzitetima, što se generalno tumači kao ideološki simbol.

Cicek je pred sudom izjavio da je većina tvrdnji iznesenih u optužnici zasnovana na pogrešnim informacijama i medijskim izvještajima. On je dao različite primjere reformi koje je AKP pokrenula. Zamjenik premijera također je ustvrdio da bi zabrana AKP-a bila suprotna većini međunarodnih sporazuma o ljudskim pravima, većinom Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, koju je Turska ratificirala.

Uprkos stotinama stranica odbrane AKP-a, te pozivima EU da se učini suprotno, mnogi analitičari predviđaju da će ta stranka biti zabranjena -- što je sudbina koju su islamističke stranke doživljavale i u prethodnom periodu, među kojima i Refah Partisi i Fazilet Partisi. Za razliku od AKP-a, međutim, te bivše islamističke stranke imale su više tvrdolinijaški pristup i pokretale vrlo sporne politike. AKP sebe opisuje ne kao islamističku, nego kao "konzervativnu demokratsku" stranku, te održava proevropski stav.

"[Turski građani] ne vide jasnu i čistu prijetnju demokratiji. Stoga, ako bi stranka bila zabranjena a predmet došao pred [Evropski sud za ljudska prava], taj sud može zaključiti da Turska nije bila u pravu kad je zabranila stranku," izjavio je za televiziju CNN Turk Rıza Turmen, bivši turski sudac pri Evropskom sudu za ljudska prava. On kaže da bi sud mogao stranci poslati strogo upozorenje da poštuje demokratski i sekularni karakter države, umjesto da je zatvori.

Presuda se očekuje za četiri do pet sedmica. Najmanje sedam od 11 sudaca mora glasati za zatvaranje da bi sud mogao zatvoriti političku stranku. Ako AKP bude zatvorena, njeni poslanici mogli bi se regrupirati u okviru nove stranke. U izvještajima turske štampe ukazuje se na to da su zvaničnici AKP-a već otpočeli s pripremama za to. Ako Erdogan dobije zabranu bavljenja politikom, očekuje se da će on novu stranku kontrolirati iza scene.