Odbacivanje Lisabonskog sporazuma moglo bi utjecati na proces proširenja u jugoistočnoj Europi

30/06/2008

Irsko "ne" Lisabonskom sporazumu nameće teška pitanja o proširenju EU, a to može imati učinka na zemlje jugoistočne Europe. Ipak, iz Bruxellessa dolaze oprimistični glasovi.

Zoran Nikolovski iz Skopja za Southeast European Times - 30/06/08

Irska je 12. lipnja referendumom odbacila Lisabonski sporazum. [Getty Images]

Sporazum o reformi, poznatiji kao Lisabonski sporazum, postao je prekretnica za EU i regiju jugoistočne Europe uslijed svojeg učinka na politiku proširenja Unije. Dok vođe EU brinu o tome kako udahnuti život tok životno važnom sporazumu, zemlje koje žele puno članstvo zabrinute su oko ishoda bitke. Irska je 12. lipnja na referendumu izglasala "ne" sporazumu s 53% prema 47% -- što je bitno veća margina od očekivane. EU je time ušla u novo krizno razdoblje.

Lisabonski sporazum, koji je potpisan u prosincu 2007, zamijenit će nacrt Europskog ustava, koji su glasači u Francuskoj i Nizozemskoj odbacili 2005. godine. Sporazum je trebao otvoriti vrata novim članicama, budući da prema važećim odredbama Sporazuma iz Nice EU i njene institucije mogu uključivati najviše 27 članica. Ukoliko bilo koja od 27 članica EU ne ratificira sporazum, on ne može stupiti na snagu.

Različiti stavovi

Nakon odbacivanja od strane Irske, slovensko je predsjedništvo EU pozvalo na smirenost i razdoblje promišljanja. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso rekao je kako je Lisabonski sporazum i dalje "živ", te zatražio od ostalih članica da nastave s ratifikacijom, koju je do sada provelo 18 članica EU. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, čija zemlja preuzima kormilo u EU 1. srpnja, te njemački kancelar Angela Merkel, nastojali su podržati stav Barrosoa.

Kada je riječ o politici proširenja kojom sporazum upravlja, iz Bruxellessa i ostalih glavnih gradova EU čuju se različiti glasovi. Predsjednik Europskog parlamenta Hans-Gert Poettering rekao je kako irsko "ne" znači da je daljnje proširenje 27-člane Unje zasad nemoguće, od čega bi eventualno mogla biti izuzeta Hrvatska.

Članovi Europskog parlamenta su, kako javlja AP, izjavili da je svako daljnje proširenje EU "teško zamislivo" bez Lisabonskog sporazuma.

"Unatoč trenutnim poteškoćama vezano uz Lisabonski sporazum, [EU] se i dalje drži svoje riječi po pitanju EU budućnosti jugoistočne Europe, odnosno zapadnog Balkana i Turske", rekao je povjerenik EU za proširenje Olli Rehn. [Getty Images]

Međutim, povjerenik za proširenje EU Olli Rehn rekao je kako irski veto nije umanjio odlučnost bloka po pitanju primanja novih članica s Balkana, te Turske. "Unatoč trenutnim poteškoćama vezano uz Lisabonski sporazum, [EU] se i dalje drži svoje riječi po pitanju EU budućnosti jugoistočne Europe, odnosno zapadnog Balkana i Turske" izjavio je Rehn za Reuters.

Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel bio je sličnog mišljenja, te je odbacio bilo kakvu mogućnost promjena u procesu proširenja. "Ishod irskog referenduma ni na koji način ne mijenja politiku proširenja. EU je jednoglasno odlučila o pozivanju zemalja zapadnog Balkana na pristupanje u članstvo, te to ne može biti sporno", rekao je Rupel.

EU je preuzela obveze prema zemljama zapadnog Balkana na samitu u Solunu 2003. godine, kada su šefovi zemalja i vlada Unije usvojili politiku otvorenih vrata.

Unatoč stavovima Rehna i Rupela, irsko odbacivanje moglo bi odgoditi nastavak provedbe politike proširenja. "Irsko 'ne' [sporazumu] znači da on ne može stupiti na snagu s početkom sljedeće godine, kako je ranije planirano", rekao je premijer Luxembourga Jean-Claude Juncker.

U svojem govoru prilikom posjete Republici Češkoj francuski je predsjednik Nicolas Sarkozy također naglasio: "Kako bismo se otvorili prema Balkanu, prema Hrvatskoj, potreban nam je Lisabonski sporazum."

Učinak na Tursku, Hrvatsku i Makedoniju

Tri zemlje kandidati - Makedonija, Turska i Hrvatska - najzainteresiranije su za to što će se dogoditi nakon irskog veta. Hrvatska i Turska su u procesu pregovaranja oko stupanja u članstvo EU, dok Makedonija čeka početak pregovora. Sve su zemlje zapadnog Balkana, izuzevši Crnu Goru, potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, koji se smatra prvim korakom u pravcu akcesije u Uniju.

Hrvatski premijer Ivo Sanader je (u Londonu 18. lipnja) rekao kako je optimističan što se tiče omogućavanja pristupa Hrvatske od strane EU. [Getty Images]

Glavni bi učinak irskog glasanja na proširenje mogao biti jačanje pozicija onih koji smatraju da je Turska prevelika i kulturalno previše različita da bi stupila u blok. Prema francuskom ministru poljoprivrede Michelu Barnieru, referendum je pokazao kako se građani boje EU "bez granica i ograničenja".

Ipak, 18. lipnja su pregovori EU s Turskom krenuli dalje na područja korporativnog zakona i zakona o intelektualnom vlasništvu.

Očekuje se kako će Hrvatska, koja je daleko odmakla u procesu i ima izgleda za otvaranje sve više novih poglavlja europskog običajnog prava, dovršiti svoje pregovore ove godine.

EU i Hrvatska također su otvorile dva nova poglavlja pregovora o akcesiji nakon neuspjeha sporazuma u Irskoj. Pregovori EU i Hrvatske krenuli su dalje, te uključili slobodu kretanja radnika, kao i socijalnu politiku i zapošljavanje.

Makedonija očekuje pokretanje pregovora ove jeseni. To će ovisiti o njenom internom političkom stanju nakon loše organiziranih izbora 1. lipnja, te o sudbini samog Lisabonskog sporazuma.

Reakcije u regiji na liniji su ideje o očuvanju sporazuma na životu.

Hrvatski premijer Ivo Sanader prošlog je tjedna rekao kako je nakon svojih ovotjednih pregovora u Bruxellessu i sastanka s britanskim premijerom Gordonom Brownom optimističan, te smatra da će EU naći načina za primanje Hrvatske, neovisno o irskom odbijanju Lisabonskog sporazuma.

"Vrijednosti Unije, koje su ugrađene u Makedonski plan djelovanja, nisu u krizi i trebale bi biti poštivane. Za nas je važno postati zemlja s europskim standarima, a akcesija je samo formalnost"m rekao je bivši vanjski ministar Makedonije Slobodan Čašule.

Optimistički stav je kako zemlje zapadnog Balkana ne bi trebale biti pretjerano zabrinute oko događanja vezanih uz Lisabonski sporazum, već bi trebale nastaviti sa svojim reformama.Ipak, izvjesno je kako će doći do određenog zastoja dok Bruxelless ne iznađe rješenje.