![]() |
Georgi Parvanov izabran je za predsjednika Republike Bugarske 18. studenog 2001 godine. Vođa Socijalističke partije postao je prvi bivši komunista koji je pobijedio na predsjedničkim izborima od pada komunizma u Bugarskoj početkom devedesetih. Moto njegove predizborne kampanje bio je "Ja sam na vašoj strani", a u centru pozornosti bila su socijalna pitanja. Potpora njegovoj kandidaturi bila je skoro dvostruko veća od potpore koju je njegova partija dobila na parlamentarnim izborima pet mjeseci ranije.
Rođen 18. lipnja 1957, Parvanov je pristupio Bugarskoj komunističkoj partiji (BKP) 1981. godine. BKP je 1989. godine smijenila svog predsjednika Todora Zhivkova i otprilike godinu dana kasnije promijenila ime u Bugarska socijalistička partija (BSP). Parvanov, koji je prvi put izabran na neku stranačku funkciju 1991. godine, stalno je napredovao na ljestvici stranačke hijerarhije da bi na kraju bio izabran za predsjednika BSP-a u prosincu 1996. godine. Na toj funkciji je naslijedio Zhana Videnova, čija je diskreditirana vlada smijenjena poslije jednomjesečnih uličnih prosvjeda. Manje od dva mjeseca kasnije, oglušivši se o odluku stranke, Parvanov i mandatar za sastav vlade iz redova BSP-a Nikolaj Dobrev, vratili su mandate, kako bi omogućili da se formira nova vlada i spriječi dalja eskalacija krize.
Taj potez okončao je krizu i poslao BSP u oporbu. Međutim, Parvanov je zadobio poštovanje naroda i reputaciju uravnoteženog političara koja je od njega napravila jednog od najpriznatijih predstavnika bugarskog političkog establišmenta. Kao reformista Parvanov je svoje napore usredotočio na pretvaranje BSP-a u socijaldemokratsku stranku europskog stila.
Tijekom bombardiranja Jugoslavije 1999. godine, Parvanov i njegova parlamentarna grupa glasovali su protiv rezolucije kojom se NATOu dopuštao pristup bugarskom zračnom prostoru. Godinu dana kasnije, lider socijalista izjavio je da njegova stranka podupire vanjskopolitički cilj Bugarske da se priključi Europskoj Uniji i NATO.
Poslije pobjede na izborima, Parvanov je potvrdio da će raditi na ostvarivanju tih ciljeva. Njegovo ubjeđenje je da bi Bugarska također trebala oživiti odnose sa tradicionalnim partnerima iz prošlosti, poput Rusije, Ukraine i drugih zemalja. Obećavajući da će tijesno surađivati sa svakom legitimnom vladom, Parvanov je naglasio da će biti predsjednik svih Bugara. On je također podcrtao da država mora imati snažniju ulogu i da bi povjerenje javnosti u državu trebalo povećati. Funkcija predsjednika Bugarske, uglavnom ceremonijalne prirode, ima ograničene moći, ali je važna za nesmetano funkcioniranje svih institucija kao i za međunarodni imidž zemlje.
Povjesničar po profesiji, Parvanov je također autor brojnih članaka i eseja. Poslije diplomiranja na sofijskom sveučilištu 1981. godine radio je kao istraživač do 1991. godine.
Oženjen je Zorkom Parvanovom, istraživačem Bugarske akademije znanosti. Parvanovi imaju dva sina.