Siva ekonomija ostaje problem u Bugarskoj i Rumuniji

25/08/2008

Analitičari pozivaju kreatore politike u Bugarskoj i Rumuniji da preduzmu mere koje će podstaći više građana u tim zemljama da pređu u vode zvanične ekonomije

(Dnevnik, Mediapool - 30/07/08; Sofia Echo, Dnevnik, Mediapool, Centar za studije o demokratiji - 27/05/08; Izveštaj o neformalnoj zaposlenosti u Rumuniji, OECD, jul 2008)

photo

Oko 200 hiljada ljudi radi u građevinskom sektoru u Bugarskoj, pokazuju podaci Nacionalnog statističkog instituta. [Getty Images]

Dve najnovije članice EU, Bugarska i Rumunija, i dalje muče muku sa visokim stepenom neformalne ekonomije. Građevinski sektor i turizam su dve oblasti najsklonije sivoj ekonomiji, kažu analitičari.

Oko 200 hiljada ljudi radi u građevinskom sektoru u Bugarskoj, pokazuju podaci Nacionalnog statističkog instituta (NSI). Prosečna plata u tom sektoru je, zvanično, 211 evra. Međutim, ta cifra može da zavara, naglašava Georgi anegelov, viši ekonomista u Institutu za otvoreno društvo u Sofiji. U stvarnosti, nijedan građevinski radnik u zemlji nije plaćen manje od 500 evra. to znači da na ime neplaćenih poreza i zdravstvenog osiguranja država gubi gotovo 665 miliona godišnje, dodaje on.

Prema rečima Angelova, situacija je ista, ako ne i gora u sektoru hotela i restorana, koji zapošljava više od sto hiljada ljudi. Nijedna kelnerica ili sobarica nikada ne bi pristala da radi za pukih 161 evra koliko prema zvaničnoj statistici iznosi neto mesečna plata u tom sektoru u prvom tromesečju 2008, kaže on. To znači da je skrivena dobit tog sektora najmanje 250 miliona evra godišnje.

U međuvremenu, obaveštenje koje je izdao Centar za proučavanje demokratije (CPD) početkom ove godine naveo je poljoprivredu i usluge - posebno popravke, privatno obrazovanje i zdravstvo - kao sektore u kojima postoje neformalne ekonomske aktivnosti. "Istraživanja su takođe pokazala da postoje veliki 'džepovi' ekonomije u proizvodnji, posebno u akciznim branšama (proizvodnja alkohola i cigareta i goriva), tekstila i transportu," smatra ta organizacija sa sedištem u Sofiji.

Iako su neke mere koje su bugarske vlasti uvele u poslednjih nekoliko godina pomogle da se smanji udeo sive ekonomije, ona ostaje jedno od najvećih prepreka investicijama i rastu, upozorava CPD.

Cilj poreskih i reformi socijalnog osiguranja bio je da demotiviše preduzeća da izbegavaju da prijavljuju prihode i da se smanji utaja poreza i socijalnih doprinosa, rekao je ministar finansija Plamen Oreharski učesnicima jednog panela o sivoj ekonomiji koji je CPD organizovao krajem maja.

U okviru tih reformi, porez na dobit preduzeća snižen je na 10 odsto, a doprinosi za socijalno osiguranje sa 43 odsto na neznatno više od 30 odsto.

Udeo sive ekonomije u Bugarskoj u periodu 2002-2003. bio je oko 40 odsto BDP, pokazao je izveštaj OECD o neformalnom zapošljavanju u Rumuniji, objavljen u julu.

photo

Skriveni profit hotela i restorana iznosi najmanje 250 miliona evra godišnje, kažu stručnjaci. [AFP]

Reforme poreskog i sistema socijalne sigurnosti koje je sprovela bugarska vlada pomogle su da se udeo sive ekonomije smanji za oko 30 odsto poslednjih godina, da bi 2006. dostigao najniži nivo, ističe CPD. Međutim, u prvoj godini bugarskog pristupanja EU došlo je do skoka, kao i do zaokreta u domenu aktivnosti "ispod žita" od neprijavljivanja zaposlenih do prikrivanja prometa.

Prema navodima bugarskih analitičara, udeo neformalne ekonomije trenutno je između 20 odsto i 35 odsto BDP. U nekim sektorima, smatra se više od 50 odsto transakcija ne prijavljuje u "knjigama".

"Glavni izazov za smanjivanje veličine i opsega sive ekonomije u Bugarskoj je jačanje pravne države - primena propisa," stoji u izveštaju CPD. "Verovatno najvažniji test u tom pogledu je presecanje nezakonitih veza između visokih državnih službenika i sive ekonomije, posebno u akciznim branšama i onima gde država dodeljuje velike poslove, poput proizvodnje alkohola i cigareta, građevina i infrastrukture, energetike, itd."

Izveštaj OECD pokazuje da su, kao i u Bugarskoj, neformalne aktivnosti u velikoj meri koncentrisane u građevinskom sektoru i ugostiteljstvu. Drugi pogođeni sektori su maloprodaja, transport, usluge popravke i održavanja, poljoprivreda, zdravstvo i obrazovanje.

Studija takođe pokazuje da je udeo sive ekonomije u Rumuniji u periodu 2002-2003. bio neznatno manji sa 37 odsto BDP, što je znatno više nego u Hrvatskoj, Češkoj Republici, Mađarskoj, Litvaniji, Poljskoj i Slovačkoj.

U pogledu učestalosti neprijavljenog posla, Rumunija je prva na listi zemalja Centralne i Istočne Evrope. Sledi Bugarska, stoji u izveštaju na 83 strane, koji opisuje stepen neformalne zaposlenosti u dve balkanske zemlje kao "prilično visok."

Prema izveštaju OECD, najveći procenat radnika bez ugovora o radu radi u velikoprodaji i maloprodaji - 22 odsto. Na drugom mestu su proizvodne i građevinske delatnosti sa 21 odsto, odnosno 15 odsto. U poljoprivredi i državnoj upravi, taj procenat manji je od 10 odsto.

photo

Strogi propisi o radu i duge administrativne procedure dodatno obeshrabruju poslodavce da prijave svoje radnike, smatra OECD. [arhiva]

"Generalno gledano, izgleda da je neformalna zaposlenost sama po sebi ili u kombinaciji sa drugim aktivnostima važna strategija preživljavanja u mnogim domaćinstvima, pošto donosi dodatni prihod iz drugih izvora," smatra OECD. "Ipak, ta pojava nije bez potencijalnih rizika u pogledu neuplaćivanja doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje, nezaposlenosti i neizvesnosti".

Visoki porezi navode se kao glavni razlog što poslodavci ne registruju firmu, odnosno ne prijavljuju radnike ili što radnici ne prijavljuju deo ili celu svoju zaradu. Drugi faktori koji, kako se smatra, navode ljude da "plivaju" u neformalnim vodama umesto u formalnim su nepoverenje u državne institucije, negativna percepcija uloge države, delimično razumevanje ili podcenjivanje koristi od socijalnog osiguranja, smatra OECD.

Preduzetnici u Rumuniji takođe navode teret administrativnih procedura, komplikovane i stroge propise i duge postupke za registraciju preduzeća kao druge faktore koji ih često primoravaju da zaobilaze formalne strukture i posluju na neformalan način.

Visoki porezi na plate i doprinosi za socijalno osiguranje pominju se kao ograničenje za prijavljivanje radnika. Strogi propisi o radu i duge administrativne procedure dodatno obeshrabruju poslodavce da prijave svoje radnike, smatra OECD.

Rumunija je uložila ozbiljne napore da smanji veličinu sive ekonomije, stoji u izveštaju, navodeći korake poput uvođenja paušalnog poreza, reforme Zakona o radu, više minimalne zarade i nacionalne kampanje protiv sive ekonomije. Ali te mere nisu dovoljne, piše u izveštaju.

"Rešavanje pitanja sive ekonomije je od primarnog značaja za rumunsku vladu," smatra OECD.

Ovaj tekst naručio je SETimes.com
Loading

Šta mislite o ovom tekstu?

icon12345icon

Današnji tekstovi

Loading

Slični tekstovi

Loading