29/09/2008
Makedonija godišnje ima 650.000 tona komunalnog otpada. Vlada zabranjuje plastične kese u nadi da će unaprediti životnu sredinu.
Zoran Nikolovski za Southeast European Times iz Skoplja – 29/09/08
![]() Zvaničnici se nadaju da će tekstilne kese zameniti plastične. [Geti Imidžis] |
Od 1. januara 2009. godine plastične kese će postati istorija u Makedoniji. Ministarstvo zaštite životne sredine zabranilo je svaku vrstu plastičnih kesa u maloprodajnom i prehrambenom sektoru, kao i na pijacama. Kese će i dalje biti legalne za artikle težine preko 5 kilograma; međutim, potrošači će morati da ih plate.
Zabrana je deo nastojanja širom zemlje da se uhvati u koštac sa rasprostranjenim prizorima plastičnih kesa koje zagađuju unutrašnjost.
Ministar za zaštitu životne sredine Nedžati Jakupi rekao je da vlada namerava da smanji prekomerno korišćenje i nepravilno odstranjivanje kesa, kao i da eliminiše pretnju javnom zdravlju od karcinogenih emisija prilikom paljenja plastičnih kesa.
Jakupijevo ministarstvo nada se da će kod proizvođača i uvoznika povećati osećaj društvene odgovornosti i stimulisati distribuciju tekstilnih kesa za višestruku upotrebu.
Mada su plastične kese praktične i jeftine, rekao je Jakupi, njihove mane prevazilaze njihovu korist.
Proizvodnja plastične kese traje samo nekoliko sekundi, ali raspadanje iste te kese traje 400 godina.
Makedonija proizvede 650.000 tona komunalnog otpada godišnje ili 300 do 350 kg po glavi stanovnika. Ta cifra uključuje smeće iz domaćinstava, sa ulica, iz kompanija i institucija.
Prema ministarstvu, u ruralnoj Makedoniji postoji oko 1.000 ilegalnih deponija. Gradovi i mesta imaju sopstveni problem sa odstranjivanjem smeća: od otprilike 50 urbanih deponija u kojima se otpad zatrpava zemljanim slojem, samo jedna sledi pravila. Pokušaj vlade da otvori nove zemljane deponije nailazi na žestoko protivljenje lokalnog stanovništva.
Jedan od najuspešnijih projekata za smanjivanje korišćenja plastike uključuje i pomoć USAID-a. Taj projekat koji je počeo 2005. obezbeđuje pogodne lokacije za odlaganje (za sada one postoje u četiri grada) korišćenih flaša koje kasnije mogu da se prerade.
Napredak se može primetiti po tome što na ulicama i deponijama više nema plastičnih flaša.